Printer Friendly Version ZABORAVLjENI POGROM NAD SRPSKIM NARODOM U HRVATSKOJ @ 4 August 2021 10:16 AM

Od 2014. godine Srbija i Republika Srpska zajednički obeležavaju godišnjice stradanja srpskog naroda u Drugom svetskom ratu i u hrvatskoj vojnoj operaciji „Oluja“. Godišnjicu „Oluje“ obeležavamo kao Dan sećanja na stradale i prognane Srbe.

Četvrtog avgusta 1995. oružane snage Republike Hrvatske izvršile su agresiju na severnu Dalmaciju, Liku, Kordun i Baniju, odnosno na Srpsku autonomnu oblast Krajina, u sastavu tadašnje Republike Srpske Krajine. Agresija je izvršena uprkos činjenici da je ta oblast bila pod zaštitom UN i da su predstavnici Republike Srpske Krajine dan pre agresije u Ženevi i Beogradu prihvatili predlog Međunarodne zajednice o mirnom rešenju sukoba.

Protiv krajiških Srba (oko 230.000 žitelja sa oko 30.000 vojnika) angažovano je oko 200.000 vojnika, te je za nekoliko dana neravnopravne borbe slomljen otpor Srpske vojske Krajine, a narod zapadne Krajine, njih više od 220.000, kreće u povlačenje u pravcu Srbije i Republike Srpske.

Trenutno se na listi poginulih i nestalih Srba u „Oluji“ vodi 1.852 lica, od čega 1.200 civila. Materijalna šteta prouzrokovana „Olujom“ je nesagledivih razmera. Uništeno je 13.000 objekata, 25.000 kuća, 78 crkava, 96 muzeja, 181 groblje, 52 doma zdravlja, svi industrijski pogoni itd.

Prema popisu iz 1991. u Republici Hrvatskoj je živelo 581.663 Srba (12,2% ukupnog stanoviništva), dok je popis iz 2011. pokazao da u Hrvatskoj ima 186.633 Srba (4,36% ukupnog stanovništva). Prema tome, nakon građanskog rata i masovnog egzodusa srpskog naroda broj Srba je pao za 2/3.

Zločini nad srpskim narodom na kraju 20. veka ne mogu se posmatrati van konteksta zločina i genocida iz perioda Drugog svetskog rata. Danas gotovo niko u Evropi i svetu ne govori o genocidu nad srpskim narodom na tlu nacističke tvorevine Nezavisne Države Hrvatske u Drugom svetskom ratu, a stravična priča o koncentracionom logoru Jasenovac obavijena je velom ćutanja. Za proterivanje gotovo četvrt miliona Srba (zbir proteranih u „Oluji“ i „Bljesku“) i ubijanje velikog broja civila i zarobljenika niko iz hrvatskog vojnog i političkog vrha nije odgovarao pred Haškim tribunalom (ICTY).

„Oluja“ je jedan od najvećih zločina etničkog čišćenja u svetu posle Drugog svetskog rata, sa više od 220.000 proteranih. Srbija nikada nikog nije terala da prizna genocid, već samo da iskaže pijetet prema srpskim žrtvama i da ne slavi nad grobovima naših sunarodnika. Srbija i Republika Srpska nikada neće slaviti tragediju srpskog naroda, ubijanje srpskih civila i dece.

Neshvatljivo je prisustvo predstavnika međunarodne zajednice i diplomatskog kora na hrvatskim „proslavama“ godišnjica akcije „Oluja“, jer prisutni učestvuju u proslavi godišnjice etničkog čišćenja. Prema Srbima koji su preostali u Hrvatskoj i danas se često postupa kao prema bićima nižeg reda (uskraćuju im se prava na jezik, kulturu, ekonomski napredak i dostojanstven život). U Hrvatskoj se i dalje masovno slave ustaške vrednosti i tekovine. Mir je najvažniji za srpski narod i zato Srbija čini sve da ne odgovara na brojne i česte provokativne poruke iz regiona. Srbija nikada neće pozivati na nove sukobe, jer želi da se razvija u saradnji sa svima u regionu, ali dužna je da pamti i da ne ćuti.